"Kameni spavač"

O monodrami "Kameni spavač"

koje su popraćene projekcijama slika na zidu i predstavljaju simbole i motive na stećcima. Monodrama se na mnogo načina odnosi na tragična ratna zbivanja koja su devedesetih godina prošlog stoljeća zadesila Bošnjake (posebice Srebrenicu) i mnoge ostavile bez doma i obitelji. U osuvremenjenom kontekstu prikazana je uloga žrtve i stravično djelovanje agresora cime je djelo Maka Dizdara dobilo novu dimenziju koja se izravno referira na zaista nemale patnje Bošnjaka. Predstava je ostvarena povodom devedesete obljetnice rodenja bošnjačkog književnika Maka Mehmedalije Dizdara i prva je cjelovita drama koja je osmišljena i izvedena u sklopu programa dramskog kulturnog amaterizma KDBH Preporod.Monodrama "Kameni spavač" temelji se na stihovima pjesnika Maka Dizdara iz istoimene zbirke pjesama "Kameni spavač". Snažnu ličnost pjesnika utjelovljuje lik pripovjedača, a postmodernim pristupom u smislu najnovijih iskustava europske drame (žestokim ritmom i bljeskovitim kadriranjem, fragmentarizacijom sadržajnih dijelova i paralelizmom s današnjicom, posebice sa zadnjim ratom) naglašava se djelovanje bogumila i islamizacija Bosne. U predstavu su uključene i biografske činjenice iz pjesnikova života. Spajanjem tradicije i suvremenosti dobilo se na interakciji između dramskog kazališta i performansa. Cjelokupni projekt izvodi isključivo jedan glumac, a temelji se na autentičnim pjesmama Maka Dizdara iz njegove zbirke "Kameni spavač"

---

Premijera se održala u prostoru MM dvorane Teatra ITD 19. veljace 2007. Scenografija u monodrami minimalističkim načinom u opremi scenskog prostora u prvi plan postavlja glumca koji predstavlja lik glavnog pripovjedača i pjesnika Maka Dizdara. Glumac govori isključivo u prvom licu jednine, a prema potrebama dramaturgije mijenja likove i postaje osoba koja tumači dobru ili zlu silu koja opsjeda ljude. Time je izbjegnuta linearnost pripovijedanja u monodrami, a naglašava prisutnost manihejstva u djelovanju bogumila. U predstavi se prikazuje začudni svijet Crkve bosanske ciji su pripadnici, bogumili, dolaskom Osmanskog carstva, vjeruje se, bez opiranja prihvatili islam. Pripovjedač sjedi na visokom stolcu i nesputano se obraća publici darivajući joj svoje stihove pokušavajuci doseći dubinsku oporost ovih stihova, koji kao da se istom klešu u kamenu. Stil je recitativno izražajan, u trenutcima čak i otužno šaljiv kako bi se publici približila složena figurativnost Dizdarovog pjesničkog iskaza. Monodrama traje četrdeset minuta. Osim stihova vrlo su bitni i "intermezzi" kojima se povezuju stihovi: glazbom i pokretima tijela koji podsjećaju na likove s drevnih bogumilskih sarkofaga

 

Dramska predstava Mesnevija

Dramska predstava Mesnevija

Drama nastala po stihovima iz Mesnevije Dželaluddina Rumija zamišljena je kao šest prizora u kojima se obrađuje po jedna priča iz svake Mesnevije. Svaka priča simbolizira duhovno napredovanje ili uspinjanje duše kroz materijalni svijet. Tumačenje Mesnevije (a zašto ne i kroz dramsku predstavu) poseban je vid prijateljstva u kojemu su slušalac i tumač podjednako važni. I jedan i drugi oplemenjuju se izmjenjujući uzvišeno znanje Rumijeve Knjige. S pravom se kaže da je dobro postavljeno pitanje ujedno i odgovor. Da bi gledatelju što bolje dočarali taj odnos, u predstavi je angažiran izvorni govornik perzijskog jezika, prevoditelj Ebtehaj Navaey, koji ujedno glumi Hazreti Rumija. Gospodin Navaey pjeva i govori stihove prvenstveno na bosanskom, ali i na perzijskom, čime je postavljen u ulogu pripovjedača, dok se ostali glumci u dinamičnom slijedu izmjenjuju na sceni. Trilingvalnost predstave ( koristi se i arapski) izrazito je važna jer se time dobiva na bliskosti i približavanju gledatelja autentičnom jeziku kojim je pisana Mesnevija. Većina radnje u predstavi odigrava se na bosanskom jeziku. Dramaturgiju predstave radio je Filip Mursel Begović, a režiju mlada redateljica Lana Bitenc (oboje su već uspješno surađivali na zajedničkim projektima). Središtem predstave dominira čador unutar kojega se odigrava kazalište sjena čime se dočarava odnos unutarnjeg (duhovnog) svijeta i vanjskog (materijalnog). Taj suodnos je glavna poveznica između šest priča iz Mesnevije. Kazalište sjena nije postavljeno u okvire tradicionalnog karađoz kazališta sjena već je autentičan dramaturški i režijski koncept. Kako se predstava bliži kraju igra vanjskog i unutarnjeg sve se više seli u kazalište sjena, odnosno u onaj nevidljivi svijet koji stanuje u nama i kojega možemo dotaknuti samo predanom ljubavi prema Gospodinu. U predstavi smo, također, pokušali dati poveznicu Rumija sa suvremenošću, koja je moguća i koja je stoga fascinantna, ali i neskriveni naputak kako čitati i shvaćati Mesneviju u današnje elektroničko doba. Ova predstava je, za nas, jedan od ponajboljih načina predstavljanja i promoviranja bogate islamske i sufijske misli i perzijske, ali i bosanske kulturne tradicije Zapadu. Ostaje nada svih aktera koji svim svojim srcem sudjeluju u ovoj predstavi da će neki gledatelji nakon predstave uzeti Mesneviju u ruke i počastiti svoju dušu najslađom duhovnom slasticom, a to je ljubav.

 

Režija: Lana Bitenc
Dramaturg ija: Filip Mursel Begović
Glumci:Senad Nanić , Ebtehaj Navaey , Elza Hasanamidžić , Filip Mursel Begović

 

O Hazreti Mevlani Dželaludinu RUMIJU